Sporthouse — je li nam broj 13 donio sreću?

Upravni odbor Foodare na poslovnom sastanku

Tko ne voli pojesti pizzu nakon sat vremena penjanja i spuštanja po toboganima? Ja znam da ja volim, iako mi nisu dopustili da se spuštam 😟, pa sam pazio na cure dok su izvodile vratolomije u zatvorenoj igraonici, jer — prolom oblaka u Drven parku ⛈️

Ushićenje jer idemo na pizzu jednako doživljavamo Judita, Lejla i ja. Marina je uvijek hladne glave, za razliku od nas, pa je predložila Sporthouse.

Doista, nismo bili poduže tamo, ljudi hvala i kude, pa smo složno izjavili — idemo probati!

Meni osobno jedan od boljih mjesta za restoran što se tiče samog prostora. Visoki strop daje prostoru snagu, prostornost i osjećaj da se lakše diše. Imaju odličan zidani kamin koji preko zime izgleda veličanstveno dok vatra pleše unutra, jedino je problematično sjediti na stolu ispred, osim ako baš ne volite mega vrućinu.

Primjetih da su stolovi dosta veliki. Što je super, jer napokon na njih stane sve — mobitel, ključevi, sve sitnice koje sklanjamo negdje po džepovima jer smetaju poradi kvadrature istoga, i u našem slučaju ekstra dječije igračkice.

Do I feel lucky?’ Well, do you, punk?

Crni broj 13 uočili smo na stolu nakon što nas je sudba posjela za njega. Nismo stigli puno kontemplirati o broju jer nam je konobar vrlo brzo prišao s menijem. Bio je vrlo ugodan, razgovoran (op. a. iako je bilo oko pola deset), pozitivan i nenametljiv, što nam je dalo osjećaj da smo odabrali dobar stol.

Nakon internih dogovora i pregovora te nekoliko gledanja u meni, cure su išle na sigurnjak, capricciosa za njih, dok sam ja htio isprobati pizzu kuće - Sporthouse.

Capricciosa ne nudi neke uzbudljive sastojke — klasika, pelati, sir, šunka i gljive — ali mogu biti itekako uzbudljivi ako se ispravno poslože. Less is more — manje je više.

S druge strane pizza Sporthouse, je krcata sastojcima. Osim sira i pelata, gore je pršut, rukola, grana padano, paški sir, bosiljak, mini mozzarella, cherry rajčice, masline i dresing od jogurta — umorih se dok sam napisao sve.

Drago mi je da kombiniraju na svim pizzama mozzarellu i gaudu, a ne samo gaudu (ili neke sireve čije ime se ne izgovara).

Kontrasti se (ne)privlače

Na stol su nam stigle, iz krušne peći na drva, mirisne pizze koje su vizualno dosta odudarale jedna od druge.

Sporthouse je konzistenta pizza, s pričom, lijepim rubom i fino posloženim sastojcima, dok s druge strane imamo capricciosu koja je prezentacijski vrlo siromašna. Kao da su stigle iz različitih kuhinja.

Inače, kontrastnost je poželjna, ali u ovom slučaju, kontrast između ove dvije pizze je prevelik da bi pogodio prave note.

Sporthouse pizza

Sporthouse je užitak za jesti, okusi se slažu, rukola nije uvenula, već hrskava, pršut daje slanost naspram kremaste mozzarelle i sve pleše u ritmu, tijesto je ukusno, prozračno za pojmove klasične (ne-napoletanske) pizze. Trokut fino stoji u ruci kada ga držite, sastojci ne cure i sredina pizze nije vodena.

Prozračan rub

Dresing, hmmm… Smatram da je dresing od jogurta nepozvan gost. Priču koju žele ispričati sigurno bi podiglo nešto domaće i sviježe, tipa, Chiavalonovo mlado ulje koje bi dalo ekstra kick na ovu pizzu, a i opravdalo njezinu cijenu od 69 kuna.

Ali, sitničarim i sanjarim o nekim utopijama. Pizza je i ovakva vrlo solidna i ukusna.

Tužna capricciosa 😔

Nakon prethodne, capricciosa se učinila pomalo smiješnom, i zapravo ne znam što da tu komentiram, loš moment u kuhinji ili je takva inače, ne znam. Ali, znam da je mogla biti puno bolje isproducirana i vizualno privlačnija.

Ovako ostaje još jedna u nizu prosječnih (možda sam i puno rekao) pizza u gradu.

Spajanje lokalnih priča

Mali minus, na koji sam već navikao, jest izbor piva koji se bazira na točenom Ožujskom i Vukovarskom kojem sam pribjegao u ovoj situaciji.

Ne ulazim u razloge, ali osječke craft pivovare mogu ponuditi vrlo solidna piva, što vidimo na nedavnoj kolaboraciji Lipov hlad + Mali div.

Tu bih volio vidjeti i domaće OPG-ove, sezonske pizze i manje igranja na sigurno.

Super je priča sa sviježe cijeđenim sokovima, i raznim varijantama istih. Vina na nažlost nisam stigao na karti provjeriti, jer su Judita i Lejla bile na šećeru, pa je bilo izazovno 😄

Je li 13 bio sretan broj?

Usprkos lošoj izvedbi capricciose, a dobroj izvedbi kućne uzdanice, Sporthouse ostaje jedno od pizza-safe mjesta u gradu gdje možete pojesti vrlo dobru pizzu. Čak bih išao do toga da su se dosta popravili u odnosu kada smo zadnji puta jeli pizzu u restoranu.

Broj 13 je bio na pola puta — ide ocijena 7,5 ovaj puta, ali sigurno ćemo se vratiti isprobati ostale pizze.

Cijene:

• Sporthouse pizza - 69,00 kn
• Capricciosa - 53,00 kn
• Ožujsko 0,3l - 14,00 kn
• Vukovarsko - 18,00 kn
• Limunada malina - 20,00 kn