Hrana, a ne oružje kolektiv: "Svatko ima pravo na besplatnu hranu!"
F: Pozdrav! Za početak bi bilo dobro ukratko pojasniti ljudima što je HNO, koncept i ideja. Zašto naziv HNO (FNB)?
Što je pokret Hrana, a ne oružje, koji je cilj akcija koje provode, te koji su njihovi stavovi o GMO-u, veganstvu, mesu i trenutnoj situaciji pokušao sam saznati u intervjuu s pripadnicim kolektiva.
F: Pozdrav! Za početak bi bilo dobro ukratko pojasniti ljudima što je HNO, koncept i ideja. Zašto naziv HNO (FNB)?
HNO: Hrana, a ne oružje je kolektiv koji se trudi ukazati na krize vrijednosti u ovome društvu počevši od ˝oskudice˝ hranom, beskućništvom, te konzumerizmom i to putem direktnih akcija dijeljenja besplatne veganske na javnim mjestima u gradu, posebno onima gdje je protok ljudi najveći. . Sakupljajući odbačenu hranu s tržnica, koja je višak, ukazuje se na to da je nestašica hrane potpuna laž, te da hrane na svijetu ima višak, dok svakoga dana stotine ljudi umire od gladi. To se sve događa zbog nepravilne raspodjele. Da bi mi u zapadnjačkom društvu mogli imati i viška, oni drugi moraju umrijeti zbog manjka – i to je svima u redu, dok god su njihovi apetiti zadovoljeni.
Također, države godišnje ulažu milijune u nabavku oružja, štuje se kultura ratovanja, dok zbog nepravilne raspodjele hrane, ljudi umiru. Naš je prioritet ukazati na tu krizu i na to da svatko ima pravo na besplatnu hranu. Od tuda i sam naziv; Hrana, a ne oružje.
F: Kako je došlo do osnivanja HNO U Hrvatskoj i početci kolektiva?
HNO: U svijetu je HNO nastao početkom 80tih u sklopu anti-nuklearnog pokreta u Cambridgeu, SAD. S vremenom je ovaj kolektiv postao jedan od najbrže rastućih pokreta u svijetu. U Hrvatskoj je pokrenut početkom devedesetih i u Zagrebu je izmijenjeno nekoliko generacija aktivista do danas. Kolektivi su se organizirali i u Osijeku, Slavonskom brodu, Splitu i Rijeci.
F: U kojoj mjeri je HNO povezan sa slobodarstvom i anarhizmom?
HNO: Filozofija kolektiva Hrana, a ne oružje se bazira na samom anarhizmu i radi toga valja naglasiti da se ne radi o humanitarnom pokretu već o političkoj organizaciji. Upravo nasuprot javnom mnijenju i ljudskom ne znanju koje promovira pojam anarhizma kao kaos i raspuštenost, HNO zapravo služi kao živući primjer toga što je to anarhizam u praksi, a to je: samoorganizacija, ravnopravnost i ravnopravno snošenje odgovornosti. U kolektivu ne postoji hijerarhija kako ova filozofija ne podržava moć pojedinca već cijele zajednice, u ovom slučaju, kolektiva. Tako sve odluke donosimo zajednički i svi ravnomjerno sudjelujemo u akciji sakupljanja, pripremanja i dijeljenja hrane unatoč tome što smo čak i vrlo međusobno različiti. Slobodarstvo u takvoj ideji, gdje su pojedinci odgovorni, podrazumijeva se samo po sebi.
F: S obzirom da je tematika bloga većinom hrana, sljedeća pitanja bih vezao na tu tematiku.
Kako gledate na masovnu upotrebu pesticida i GMO tretiranja povrća i voća (sada sve češće i životnija)? Je li moguće uz masovne medije i korporacije koje guraju takav način uzgoja ukazati na alternativu tzv. “običnom malom čovjeku”?
HNO: Pesticidi i GMO ne postoje radi toga da bi se riješila glad u svijetu, kako se to konstantno reklamira u medijima, već kako bi se manji proizvođači hrane stavili pod nadzor gigantskih prehrambenih korporacija koje bi tada nesmetano mogle trovati ostatak čovječanstva, zgrnuti profit i naplaćivati korištenje svog umjetnog sjemena, koje se, s druge strane, mora koristiti u skladu s nametnutim zakonima.
Danas alternativa ima mnogo, ali do njih se ne može doći bez da se malo istraži na svoju ruku. Dakako, danas je mnogo teže doći do organske, zdrave hrane nego što je to bilo prije 20 godina, ali to je i dalje moguće podržavajući male trgovce na tržnicama i kupujući hranu od ljudi koji ju uzgajaju u svom dvorištu, umjesto kupovine hrane u vele prodajama.
F: S druge strane imamo sve veći broj malih proizvođača koji su uvidjeli važnost prirodnog uzgoja i humanog pristupa proizvodnji namirnica. Kolika će biti njihova uloga u godinama koje dolaze?
HNO: Pretpostavlja se da će s vremenom biti sve više i više ljudi koji će se nastojati odupirati nemilosrdnom forsiranju umjetne hrane i trgovačkim lancima hrane. Već danas ima jako puno ljudi koji se bave permakulturom i razno raznim vrstama eko proizvodnje hrane, koristeći sve dostupne resurse, sadeći kod kuće, u dvorištima, na imanjima. Uz agresivne zakone, takva hrana vjerojatno neće stajati na policama velike trgovine, ali će se moći kupiti na tržnici, preko poznanika ili oglasa.
F: Jeste li pokušali stupiti u kontakt s nekim od takvih ekoproizvođača i tražili neki tip pomoći ili sponzorstva (bez kontra usluge ili bolje rečeno reklamiranja) za HNO akcije, ili s druge strane, jesu li vama pristupili neki proizvođači koji su htjeli biti uključeni u vaše akcije.
HNO: Za sada smatramo da je krizno područje upravo tržnica u smislu količine hrane koja se tamo odbacuje kao višak. Tamo ima toliko hrane, da kada bi svaki dan imali akcije sakupljanja, i tada ne bi uspjeli sve podijeliti (a govorimo samo o jednoj tržnici u cijelom gradu Zagrebu). Prilikom svakog sakupljanja uspijemo napuniti tri do četiri drvene kašete prepune iskoristivog voća i povrća. Ono nije pokvareno, već je dovoljno da je, primjerice, jabuka djelom nagnječena, i ona više nije na prodaju. Zamislimo na trenutak koliko se hrane dnevno baci samo na svim tržnicama u cijelom gradu, zatim u cijeloj državi, zatim u cijelom svijetu? A tek u prehrambenim trgovačkim lancima, ne samo u tržnicama? Pričamo o nestašici hrane u svijetu?F: Tematika veganstva i vegeterijanstva je jako povezana i prisutna uz HNO kolektiv. Jasno je zašto izbjegavati meso iz supermarketa i konvecionalnog uzgoja, ali kako gledate na spomenuti prirodni uzgoj životnija zbog hrane? Postoji li opravdan razlog korištenja mesa kao hrane u današnjem svijetu?
HNO: Hrana, a ne oružje je pacifistički kolektiv, što znači da ne podržava niti jedan oblik nasilja. Jednako kako je meso produkt nasilja, isto je i s mlijekom i jajima, zbog kojih se također životinje tamniče, zlostavljaju i ubijaju. S tog stajališta, prirodni uzgoj životinja zbog hrane ne postoji jer se u svakom uzgoju životinja smatra proizvodom ili sirovinom i njezino kretanje se mora ograničavati. Nasilje nije samo ono fizičkog karaktera, već je psihološko maltretiranje i ograničavanje slobode također nasilje. Bivanje životinja na potpunoj slobodi, bez ljudske intervencije, je jedino što može biti prirodno.
Korištenje mesa, stoga, nema opravdanja, tim više što je, primjerice, upravo za uzgoj životinja samo u SAD-u potrebna tolika količina biljaka koja bi inače bila dovoljna da prehrani sve gladne ljude u cijelom svijetu. Upravo je i mesna industrija, uz nepravilnu raspodjelu, razlog gladi u svijetu.
F: Da se vratim malo na kolektiv. Nastaju li ideje za akcije spontano ili obilježavate neki bitan dan dijeljenjem hrane?
HNO: Kada uspijemo uskladiti slobodno vrijeme, organizirano akciju jednu od subota u mjesecu i dijelimo hranu na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Ako se ukaže prilika da podržimo neku drugu inicijativu ili prosvjed, koji se slažu s našim ciljevima, tada organiziramo nešto tematski. Tako smo kuhali za prvi maj na Maksimiru, dijelili hranu povodom dana bez kupovine, sudjelovali na festivalu Etike u kinu Europa, podržavali prosvjede Occupy Croatia, prosvjede protiv Monsanta, kuhali smo za aktiviste Zelene akcije za vrijeme blokade Varšavske ulice i svake godine podržavamo Gay pride dijeleći hranu na povorci.
Važno je napomenuti da HNO aktivisti uz dijeljenje hrane uključuju i akciju inicijative ‘Uzmi ili ostavi’ uz koju se dijeli nosiva odjeća, također besplatno, s ciljem da se potiče solidarnost i razmjena dobara nasuprot korištenju novca.
F: Za one koji bi vrlo rado posjetili neki od HNO događaja postoji li datum ili naznaka kada bi mogli očekivati sljedeću akciju? A onima zainteresiranim za sudjelovanje, pomoć ili možda donaciju u HNO kolektivu gdje se mogu javiti ili informirati?
HNO: Bilo bi nam drago da se jave ljudi zainteresirani za sudjelovanje u akcijama jer ljudi uvijek fali. Svi zainteresirani za volontiranje, doniranje ili bilo kakvu pomoć mogu se javiti na e mail: hnozagreb@gmail.com.
Puno sreće u daljnjim akcijama i želji da ovaj svijet učinimo ljepšim za sve nas!